ZNANSTVENA TOČNOST
Postoji sedam uvjerljivih dokaza koji potvrđuju da je Biblija istinita:
1. Božji karakter
2. Tvrdnje o božanskom autorstvu
3. Cjelovitost Biblije
4. Ispunjena proročanstva
5. Znanstvena točnost
6. Arheološka otkrića
7. Sila koja mijenja živote
Ovdje se bavimo znanstvenom točnošću.
Biblija je jasno drugačija od bilo kojeg drugog dokumenta u povijesti. Svaka tvrdnja koju daje u vezi znanosti nije samo istinita, već ključna za popunjavanje praznina u našem razumijevanju što se tiče porijekla svemira, zemlje, fosila, života i ljudskih bića. Što više proučavamo i saznajemo o svijetu, više počinjemo cijeniti nepogrešivost i nadnaravni karakter Biblije.
Biblija nigdje ne tvrdi da je znanstveni udžbenik. Ipak, Biblija tvrdi da je „istinita od samoga početka“ (Psalam 119,160), stoga svaka pojedinost vezana za znanost mora biti točna.
Doista, to je jedan od načina na koji se autentičnost Biblije može ispitati. Sam Krist, Riječ Božja, koji je autor cijelog Pisma, tvrdio je da trebamo biti u stanju vjerovati u sve ono što je govorio o zemaljskim stvarima (Ivan 3,12).
Stoljećima je Biblija bila rigorozno testirana u vezi znanstvene točnosti, i nikada nije podbacila. Ne samo što je Božja Riječ uvijek istinita, nego je dokazano da je ona ključ razumijevanja Božjeg svijeta i danas!
Znanstvenici su pokrenuli razna zanimljiva pitanja o fizikalnim i biološkim procesima koji su stvorili svijet kakvog vidimo danas, ali su ograničeni na opažanje, ispitivanje i eksperimentiranje s prisutnim procesima i stvorenjima. Mogu samo nagađati u vezi prošlosti na temelju fragmentiranih (djelomičnih) dokaza i pristranih pretpostavki, koje ne mogu znanstveno dokazati ili opovrgnuti jer nisu prisustvovali niti opažali ono što se dogodilo u dalekoj prošlosti.
Drugim riječima, moraju se oslanjati na svoje pretpostavke u vezi prošlosti. Znanost je koristan alat, ali ograničen, zato što su ljudi pogrešivi i ograničeni promatrači.
S druge strane, Bog, naš vječni Stvoritelj koji posjeduje sva znanja, bio je prisutan kada je stvarao svemir. U izvještajima očevidaca, to jest Bibliji, otkriva nam ono što se dogodilo u prošlosti kako bismo razumjeli ono što vidimo u svijetu danas.
Biblija objašnjava ključne trenutke u povijesti kada je Bog nadnaravno intervenirao na načine koji utječu na ono što astronomi, geolozi, biolozi i antropolozi proučavaju. Bez tih zapisa bili bismo u mraku u vezi tih događaja, ali pomoću njih možemo razumjeti svijet kakvog vidimo danas.
Možete usporediti bilo koji od brojnih poznatih primjera gdje Biblija nešto tvrdi što znanost tek sada počinje prepoznavati. Na primjer:
ASTRONOMIJA: Biblija tvrdi da je svemir imao početak. Filozofi i znanstvenici su odbacivali tu tvrdnju tijekom više od dvije tisuće godina, ali sada astronomi vjeruju da je svemir imao početak, takozvani veliki prasak (premda u različitom vremenskom okviru).
ANTROPOLOGIJA: Biblija tvrdi da su svi ljudi „jedna krv“ koja potječe od jednog čovjeka i jedne žene (Djela 17,26; 1. Korinćanima 15,45; Postanak 3,20). Neki su biolozi iz devetnaestog stoljeća tvrdili da različite rase potječu od nižih životinja, ali danas genetika potvrđuje da postoji samo jedna ljudska rasa.
BIOLOGIJA: Biblija tvrdi da je Bog stvorio životinje „prema njihovoj vrsti“. Biolozi iz devetnaestog stoljeća tvrdili su da su životinje evoluirale od drugih, vrlo različitih životinja, ali danas biologija potvrđuje da se bića razmnožavaju unutar svoje vlastite vrste.
GEOLOGIJA: Biblija tvrdi da je Bog uništio zemlju i bića koja su ju nastanjivala svjetskim Potopom. Geolozi iz devetnaestog stoljeća tvrdili su da su se naslage stijena i fosila koji su u njima nađeni formirali polaganim taloženjem sedimenata, ali danas geologija potvrđuje da su mnoge naslage stijena nataložile katastrofalno (rapidno), zakopavajući fosile u roku od samo nekoliko minuta ili sati.
Dakle, ako Biblija pobjeđuje u svim zemaljskim stvarima koje možemo ispitati, zašto ljudi ne vjeruju u ono što tvrdi? Problem nije istinitost Pisma, već uzaludno rezoniranje i namjerno neznanje (Rimljanima 1,21; 2. Petrova 3,5).
Znanost u Bibliji
Biblija daje mnoge konkretne primjere u vezi iznimno precizne znanosti, i znanost je otkrila mnoge zapanjujuće dokaze o tome da su svemir i zemlja mladi, kao što Biblija opisuje.
Astronomija
-
Zvijezde se ne mogu prebrojati (Postanak 22,17; Jeremija 33,22)
-
Zvijezde se razlikuju po slavi (1. Korinćanima 15,41)
-
Zvijezde slijede predvidljivi obrazac (Jeremija 31,35)
-
Zemlja je okrugla, a ne ravna (Izaija 40,22; Psalam 103,12)
-
Zemlja ne visi ni o čemu (nije izgrađena na stupovima) (Job 26,7)
-
Znanstveni dokazi u vezi mladog svemira:
-
Spiralne galaksije
-
Ostaci supernove „koji nedostaju“
-
Kratkotrajni kometi
-
Mjesec koji se udaljava od Zemlje
Geologija
-
Ciklus vode (Propovjednik 1,7; Izaija 55,10)
-
Morske struje (Psalam 8,8)
-
„Rastvoriše se svi izvori velikoga bezdana“ (Postanak 7,11)
-
Znanstveni dokazi o mladoj zemlji:
-
Kontinenti erodiraju prebrzo
-
Previše mulja na dnu mora
-
Previše natrija u oceanima
-
Prebrzo slabljenje zemljinog magnetskog polja
Biologija
-
Cirkulacija krvi (Levitski zakonik 17,11)
-
Znanstveni dokazi u vezi nedavne kreacije:
-
Programiranje DNK za nesvodivo složene proteinske sekvence
-
Nedostatak karika koje nedostaju u fosilnim zapisima
-
Krvne žile dinosaurusa u fosilima
Autor: Andrew Snelling; Izvor: answersingenesis.org
Foto: upsccivilservices.com
14.08.2016.