BIBLIJA I ZNANOST

Važno pitanje o kojem kršćani trebaju razmisliti jest trebamo li se slagati u vezi tumačenja prvih poglavlja Postanka.

 

Općenito, iako su neke nesuglasice rezultat osobnih razlika (Filipljanima 4,2) ili odanosti omiljenom učitelju (1. Korinćanima 1,11-12), također može biti neslaganja zbog toga što neki napuštaju Božji nauk i prihvaćaju ljudski nauk (Matej 15,1-9). Pavao je u Isusovo ime poticao Korinćane da se jedni s drugima slažu (1. Korinćanima 1,10) budući da su neki od njih otišli dalje od onoga što je napisano u Pismu (1. Korinćanima 4,6).

 

Mnogi kršćani na pitanje dužine i broja dana stvaranja i starosti Zemlje gledaju kao nevažno ili u najboljem slučaju sporedno pitanje. Nažalost, ovdje se velika slika često ili propušta ili potpuno ignorira. Postoji nekoliko razloga zašto bi se kršćani trebali složiti po pitanju toga što navode prva poglavlja Postanka:

 

1. Božja Riječ jasno uči da je Bog stvorio svijet i svemir u šest doslovnih dana prije oko 6.000 godina (Postanak 1,1-2,3; 5,1-32; 11,10-32; Izlazak 20,11; 31,17). Pismo nam zabranjuje dodavanje ili oduzimanje od onoga što kaže (Ponovljeni zakon 4,2; 12,32; Izreke 30,5-6).

 

2. Ideja o staroj Zemlji temelji se na uniformitarističkoj geologiji koja tumači da su se fosili taložili tijekom milijun godina. Fosilni zapis, za kojeg se vjeruje da bilježi milijune godina Zemljine povijesti, pun je smrti, bolesti, patnje, krvoprolića, nasilja i izumiranja. Međutim, Pismo jasno uči da je Bog stvorio svijet veoma dobrim i bez smrti bilo koje vrste (Postanak 1,29-31). Smrt životinja i ljudi, u smislu i fizičke i duhovne smrti, nastupile su kao posljedica Adamovog grijeha (Postanak 2,16-17; 3,7-8.17-19; Rimljanima 5,12-14; 8,19-22; 1. Korinćanima 15,21-22; Otkrivenje 21,4; 22,3).

 

3. Globalni potop je ključ za razumijevanje starosti Zemlje. Ideja o velikoj starosti zemlje došla je od vjerovanja da se fosilni zapis taložio tijekom milijuna godina. Međutim, fosilni je zapis ili dokaz za milijune godina ili u velikoj mjeri dokaz Noinog potopa – ne može biti oboje. Ne možemo logično vjerovati istovremeno u milijune godina i globalni Potop. Iz tog razloga, mnogi kreacionisti koji zagovaraju staru Zemlju, kao i teistički evolucionisti, vjeruju da je Potop koji se spominje u Postanku 6–8 bio ili lokalni potop ili mit. No, izvještaj o Potopu iz Postanka očito je povijesno globalna katastrofa u kojoj su se samo Noa i njegova obitelj spasili (1. Petrova 3,20). To tvrdi sam tekst (Postanak 6,13.17; 7,11-12.17-24) i novozavjetni autori (Luka 17,26-27; 2. Petrova 3,5-6).

 

4. Postoje dva glavna problema u odbacivanju Potopa kao povijesne globalne katastrofe: (1) Nakon Potopa, Bog je sklopio savez da nikada više neće uništiti Zemlju (Postanak 9,9-11). Međutim, ako je Potop bio samo lokalan, onda je Bog prekršio ovo obećanje budući da je od tada bilo mnogo lokalnih potopa. (2) Isus spominje Noin potop kao analogiju suda koji će doći na kraju vremena (Matej 24,37-39); stoga, ako je sud u Noino vrijeme bio lokalan, onda će to morati biti i na kraju vremena.

 

Iz tih je razloga važno da se Crkva drži jasnog učenja Svetog pisma u vezi onog što nam je Bog otkrio u prvim poglavljima Postanka.

 

Neslaganja oko značenja prvih poglavlja Postanka ne dolaze iz nejasnih odlomaka u Bibliji, već od utjecaja izvan Biblije, uključujući utjecaja evolucionističkih ideja. Dakle, pitanje dana stvaranja, porijekla smrti i razmjera Potopa ne treba biti nešto oko čega se ne slažemo kao što bismo se mogli ne slagati u slučaju krštenja, eshatologije itd., budući da ovaj tip neslaganja dolazi od toga kako tumačimo odlomke unutar samog Pisma.

 

Ovo nije nevažno pitanje, već povijesna i teološka činjenica s velikim povijesnim i teološkim implikacijama. Slaganje kršćana u vezi ovih pitanja itekako je ključno zato što u fokus dovodi pitanje hoće li jasne biblijske tvrdnje biti prihvaćene ili odbačene na temelju navodnih znanstvenih primjedbi.

 

Crkva se danas suočava s krizom zbog toga što previše njezinih ljudi i vođa ne razmišljaju o posljedicama neslaganja u vezi prvih poglavlja Postanka.

 

 

Autor: Simon Turpin; Izvor: answersingenesis.org