BIBLIJA I ZNANOST

Ne postoji jednostavan odgovor na ovo pitanje, jer to ovisi od osobe i situacije. Nijedan odgovor nije jednako učinkovit svaki put. Stoga, prvo morate postaviti neka pitanja i otkriti što osoba vjeruje prije nego što počnete braniti Bibliju. Pitajte osobu je li ateist, musliman, skeptik ili agnostik. Pitajte ju vjeruje li u evoluciju, vanzemaljce ili što već. Pitajte osobu vjeruje li u Boga. Ako da, u kakvoga? Vjeruje li da je Bog u svima nama, ili da je Bog dio svemira, ili da je Bog osobno biće. Morate postaviti neka pitanja prije nego što započnete s naukom. Prvo morate saznati od kojih pretpostavki ta osoba polazi, a zatim te pretpostavke oboriti. Morate pripremiti zemlju prije nego što krenete saditi sjeme. Provjerite jesu li pretpostavke koje osoba iznosi logične. Provjerite slažu li se sa činjenicama u vezi povijesti, Biblije, kršćanstva ili nekih drugih tema. Saznajte je li osoba samo teška ili stvarno želi razgovarati. Sve ovo je važno i utječe na to u kojem smjeru će se odvijati razgovor.

 

Uzmite, na primjer, ateista. On neće vjerovati da je Biblija Božja Riječ zato što ne vjeruje u Boga. Stoga, prvo morate razgovarati po pitanju Božjeg postojanja. Musliman, s druge strane, vjeruje u Boga, ali će sigurno iznijeti navodna proturječja u Bibliji u pokušaju da ju diskreditira. Hindus možda uopće neće znati što je zapravo Biblija. Budist zapravo ne vjeruje u Boga, dakle, to je prepreka koju morate savladati. Morate postavljati pitanja kako biste saznali više o osobi. Ovo je kratak pregled kako to učiniti:

 

1. Pitajte osobu o njezinim uvjerenjima: Vjeruje li u Boga?

 

a. Ako osoba ne vjeruje u Boga, onda morate razgovarati o tome prije nego što dođete do Biblije.

b. Ako osoba vjeruje u Boga, onda…

 

2. Pitajte osobu koje je religije: budist, hindus, musliman, mormon itd.

 

3. Pitajte osobu zašto ne vjeruje da je Biblija Božja Riječ.

 

4. Na njihov odgovor ostavite protupitanje „zašto“. Ponekad je dobro ponoviti odgovor u obliku pitanja. Na primjer:

 

a. Ako osoba kaže da Biblija sadrži proturječnosti, pitajte: „Zašto vjeruješ u to da Biblija sadrži proturječnosti?“ ili „Imaš li ikakav primjer u vezi proturječnosti?“

 

• Ako vam osoba navede neke primjere, onda ispitajte tekstove da vidite radi li se stvarno o proturječju. Ako ne znate što biste odgovorili, recite joj da ne znate, ali da ćete istražiti i odgovoriti kasnije.

 

b. Ako osoba kaže da jednostavno ne vjeruje da je Biblija Božja Riječ, ali nema nikakav pravi razlog, onda pitajte: „Zašto ne vjeruješ? Imaš li ikakav čvrsti razlog za to?“

 

• Poslušajte odgovor i postavite više pitanja. Naučite više.

 

5. Ispitajte odgovore koji su vam dani kako biste vidjeli jesu li nelogična, netočna ili emocionalna.

 

a. Nelogičan odgovor: Ponekad ljudska kritika Biblije nije racionalna. Na primjer, netko može reći da Biblija ne može biti Božja Riječ zato što je drevna. No, to što je drevna ne znači da nije od Boga.

 

b. Netočan odgovor: Ponekad ljudi imaju netočnu informaciju o Bibliji. Na primjer, netko može reći da je Biblija ništa više od fiktivnih priča ili da je toliko promijenjena da joj se ne može vjerovati. No, istina je da Biblija nije fikcija niti je promijenjena.

 

c. Emocionalan odgovor: Neki ljudi jednostavno mrze vjeru, Boga ili sve što nameće moral. Neki ljudi mrze ideju da je Isus Bog u tijelu ili da je jedini put spasenja. Emocije se ne smiju zanemariti. Poslušajte njihove odgovore te ih nježno ispravite i uputite na Boga.

 

 

Autor: Matt Slick; Izvor: carm.org