BIBLIJA I ZNANOST

Još uvijek ima ljudi koji tvrde da Isus nikad nije postojao, da je ličnost iz mita ili legendi.

 

Novi Zavjet iznosi 27 pojedinačnih izvještaja koji su napisani u prvom stoljeću. U njima se nalaze opisi Isusova života i počeci kršćanske crkve od 4. godine pr. Krista do 9. stoljeća poslije Krista. Činjenice su zapisivali očevici, ljudi su pisali ono što su vidjeli i čuli, to su svjedočanstva iz prve ruke. „Što bijaše od početka, što smo čuli, što smo vidjeli svojim očima, što razmotrismo i ruke naše opipaše o Riječi, o životu“ (1. Ivanova 1,1).

 

Štoviše, postojanje Isusa zapisao je židovski povjesničar Josip Flavije, rođen 37. godine: „Nekako u to vrijeme, Isus, mudar čovjek, ako bi se smjelo nazvati ga samo čovjekom, jer je činio čudesna djela - učitelj ljudi koji su s radošću prihvaćali istinu, privukao je k sebi mnoge Židove i pogane. On je bio Krist; a kad ga je Pilat na nagovor naših glavara osudio na smrt na križu, oni koji su ga voljeli od početka, nisu ga napustili, jer im se on pojavio živ nakon tri dana, kao što su božanski proroci predskazali takva i deset tisuća drugih čudesnih zbivanja u vezi s njim; a pleme kršćana, nazvano po njemu, postoji još i danas“ (Starine, XVIII, III). Premda je ovaj navod za neke sporan jer spominje da je Isus bio Krist i uskrsnuo od mrtvih, činjenica o njegovom postojanju ostaje neprijeporna.

 

Rimski povjesničar Kornelije Tacit 112. godine pišući o Neronovoj vladavini spominje Isusa Krista i kršćane u Rimu (Anali,IV,44). Tacit i na drugom mjestu u svojem djelu Historiae spominje kršćane kad govori o spaljivanju Hrama u Jeruzalemu godine 70. To je sačuvao Sulpicije Sever (Kronike 30.6).

 

Postoje i drugi navodi o Isusu i njegovim sljedbenicima u djelima rimskog povjesničara Svetonija (129. godine) u Životopisu Klaudija 25.4 i u Životopisima dvanaest careva 26.2 i Plinija Mlađeg (112. godine) u njegovom djelu Pisma X.96.

Ta svjedočanstva kršćana i nekršćana i više su nego dovoljna da se odbaci zamisao kako Isus nikad nije postojao. U svjetlu navedenih činjenica, besmisleno je podržavati takav stav. Više znamo o životu Isusa Krista nego o bilo kojoj drugoj ličnosti drevnog svijeta. O njegovom rođenju, životu i smrti imamo više pojedinosti nego o ijednoj ličnosti onoga doba, čije postojanje prihvaćamo od povjesničara bez oklijevanja.

 

 

Autor: Josh McDowell; Izvor: krscanstvo.net