top of page

10 BRZIH ODGOVORA KOJIMA MOŽETE POBITI TVRDNJE ATEISTA

 

Foto: snapshot Youtube

 

19.02.2016.

Ne morate pročitati stotine knjiga kako biste bili spremni razgovarati o svojoj vjeri s ateistom. Ponekad se na kratke tvrdnje i pitanja ateista može na isti način i odgovoriti.

 

Profesor John Lennox ponudio je neke brze odgovore na neke od uobičajenih tvrdnji ateista.

 

1) Vi kršćani ne vjerujete u Zeusa, Thora i sve druge bogove. Toj listi dodajem samo još jednog, te odbacujem kršćanskog Boga.

 

Problem s ovom idejom je da se ‘bogovi’, kao što su Zeus i Thor, ne mogu usporediti s biblijskim razumijevanjem Boga.

 

„Postoji velika razlika između svih drevnih bliskoistočnih bogova i Boga Biblije“, rekao je profesor Lennox. „Oni su proizvod iskonske mase i energije svemira. Bog Biblije je stvorio nebesa i zemlju.“

 

2) Znanost objašnjava sve, a ta objašnjenja ne uključuju Boga.

 

Znanost ne može odgovoriti na određene vrste pitanja, kao što su npr. ‘što je etično?’ ili ‘što je lijepo?’ Čak i kada je riječ o pitanjima vezanim za prirodni svijet koji znanost istražuje, i na koja ponekad može dati odgovore, postoje različite vrste objašnjenja za različite stvari.

 

„Bog se ne natječe sa znanošću u objašnjenju svemira ništa više nego što se Henry Ford natječe sa zakonom unutarnjeg izgaranja u objašnjenju motora automobila“, kaže prof. Lennox.

 

3) Znanost se protivi Bogu.

 

Postoje određena shvaćanja ‘boga’ koja se protive znanosti, ali kršćanski Bog nije među njima. To bi mogle biti neke vrste ‘bogova’ koje su ljudi izmislili da objasne ono što ne razumiju, ali oni nisu kršćanski Bog.

 

„Ako nam se nudi izbor između znanosti i Boga, to onda nije biblijski koncept shvaćanja Boga“, kaže prof. Lennox. „Biblijski Bog nije bog onoga što ne razumijemo, već Bog cijele scene, dijelova koje (kroz znanost) razumijemo i dijelova koje ne razumijemo.“

 

„Među mnogim vodećim misliocima postoji ideja o Bogu koja je u potpunosti poganska. Ako Boga vidite kao ‘Boga onoga što ne razumijete’, onda ste prinuđeni birati između znanosti i Boga.“

 

4) Ne možete dokazati da Bog postoji.

 

Ova vrsta izjave zanemaruje da postoje različite vrste ‘dokaza’.

 

„Možete li dokazati da Bog postoji?“, upitao je prof. Lennox. „U matematičkom smislu ne, ali dokazati bilo što vrlo je teško. Riječ dokaz ima dva značenja. Postoji strogo značenje u kontekstu matematike koje je vrlo teško izvesti i koje je rijetko, ali postoji i drugo značenje – dokaz koji je izvan razumne sumnje“.

 

To je vrsta ‘dokaza’ koje možemo dati: argumenti koji će nekoga dovesti izvan razumne sumnje. Primjer za to su racionalni argumenti, poput onih koji koriste filozofi Alvin Plantinga i William Lane Craig, osobna iskustva kršćana, te svjedočanstva očevidaca danih u Bibliji.

 

5) Vjera je vjerovanje bez dokaza.

 

Kršćanska vjera nikada nije bila bez dokaza. Evanđelja su napisana da pruže dokaze, kao što kaže Luka na početku svog evanđelja. Kraj Ivanovog evanđelja kaže: „A ova su zapisana da vjerujete: Isus je Krist, Sin Božji, i da vjerujući imate život u imenu njegovu“.

 

No, ‘vjerovanje bez dokaza’ danas je čest način shvaćanja ‘vjere’. „Ova je definicija u rječniku i mnogi u nju vjeruju“, rekao je prof. Lennox. „Dakle, kada govorimo o vjeri u Krista, oni misle da je to zato što nemamo nikakvih dokaza. Kršćanstvo je vjera koja se temelji na dokazima (kao što pokazuje Ivanovo evanđelje)“.

 

6) Vjera je zabluda. U Boga ne bih vjerovao ništa više nego što bih vjerovao u Uskršnjeg zeca, Djeda Božićnjaka ili Leteće Špagetno Čudovište.

 

Ove ideje su proslavile ljude poput prof. Richarda Dawkinsa, i jedino su dobre za izrugivanje.

 

„Izjave znanstvenika nisu uvijek znanstvene izjave“, rekao je prof. Lennox. „Stephen Hawking je rekao: „religija je bajka za ljude koji se boje mraka“. Odgovorio sam: „ateizam je bajka za ljude koji se boje svjetlosti“.

 

„Ni jedna od tih izjava ne dokazuje ništa. One se sve mogu preokrenuti. Ono što se krije iza svih tih tvrdnji o vjeri kao zabludi jest Freudova ideja ‘ispunjenja želje’ (da vjerujemo u ono što se nadamo da je istinito). Ovo funkcionira sjajno pod uvjetom da Bog ne postoji. Ali ako Bog postoji, onda je ateizam ispunjenje želje.“

 

7) Kršćanstvo tvrdi da je istinito, ali postoji puno denominacija i sve se one međusobno ne slažu, tako da mora biti lažno.

 

Zašto postojanje denominacija implicira da je kršćanstvo lažno? To bi moglo implicirati da kršćani imaju vrlo različite osobnosti i kulture – ili čak da kršćani nisu dobri u tome da se međusobno slažu – ali ne i da kršćanstvo nije istinito.

 

„Postoje različite vrsta timova u nogometu, ali sve igraju nogomet“, rekao je prof. Lennox.

 

8) Biblija je nemoralna.

 

Ako želite dovesti moralnost Biblije u pitanje, što uzimate za moralnu osnovu? Ovdje se može javiti ozbiljna kontradikcija unutar ateističke kritike. Dawkins je napisao: „U svemiru elektrona i sebičnih gena, slijepih fizikalnih sila i genetske replikacije, neki ljudi će biti ozlijeđeni, a drugi ljudi će imati sreće, i u svemu tome nećete naći nikakve logike, niti pravde. Svemir koji promatramo ima upravo svojstva koja očekujemo ako u osnovi nema dizajna, nema svrhe, ni zla, ni dobra, ničega osim nemilosrdne ravnodušnosti.“

 

Ako je to istina, zašto onda dovodi u pitanje moralnost ičega? „Dawkins kaže da je vjera zlo“, kaže prof. Lennox. „Ali u isto vrijeme negira kategorije dobra i zla. To nema smisla.“

 

9) Sigurno ne uzimate Bibliju doslovno?

 

Neki ateisti (a i neki kršćani) imaju vrlo crno-bijele ideje o tome kako tumačiti Bibliju. Oni misle da ju ili treba tumačiti ‘doslovno’ ili ju odbaciti. To ignorira realnost jezika i kako on izražava istinu.

 

„Isus je rekao: ‘Ja sam vrata’“, kaže prof. Lennox. „Je li Isus vrata kao ona vrata tamo? Ne. On nije vrata doslovno, ali on realno jest vrata ka stvarnom doživljaju Boga. Metafora predstavlja stvarnost. Riječ ‘doslovno’ je beskorisna“.

 

10) Koji dokazi postoje za Boga?

 

Možete raspravljati o tome postoji li Bog od jutra do sutra. To može biti vrlo zanimljivo, pogotovo kad idete u detalje i istražite temu dubinski. No ateisti bi mogli potpuno promašiti smisao rasprave ili izbjegavati pravi problem. Profesor Lennox savjetuje da ih se pita najvažnije sljedeće pitanje:

 

„Pretpostavimo da bih mogao dokazati Boga, biste li upravo sada bili spremni pokajati se i vjerovati u Krista?“

 

 

Autor: Heather Tomlinson; Izvor: novizivot.net/christiantoday.com

 

 

bottom of page